top of page

Razmišljanje nas čini (ne)sretnima?


Većina ljudi često razmišlja o nečemu drugom nego o onom što zaista radi i to ih općenito čini nesretnima, pokazala su nova istraživanja.


Postoji velika šansa da je upravo sada vaš um negdje odlutao! Istraživanja su pokazala da gotovo polovicu svog vremena ljudi provode razmišljajući o nečemu drugom od onog što zaista radi u datom trenutku. I iako su mnoga maštarenja možda i ugodna, veća je vjerojatnost da bi osjećaj sreće iskušavali kada bi svu svoju pozornost usmjerili na ono što upravo radimo.


Ljudi kojima je um često isključen, odvojen od stvarnih aktivnosti općenito su manje sretniji od onih kojima je pozornost u potpunosti na onome što rade u datom trenutku i to bez obzira na aktivnosti ili vrstu aktivnosti i sadržaj misli u tom trenutku. Prijašnje studije dokazale su da depresivni ljudi imaju velikih problema s pozornošću, no nove studije ukazuju da upravo isti problem imaju ljudi kojima um stalno producira misli.


Većina ljudi smatra da postizanje sreće ovisi o odabiru prave aktivnosti i vanjskog doživljaja tih iskustva. No, od same vrste aktivnosti puno je važnije koliko često niste u sadašnjem trenutku dok činite tu aktivnost i o čemu razmišljate dok to radite, pokazali su podaci istraživanja s Harvarda. Kad biste zaista bili fokusirani na sadašnji trenutak, na stanje „ovdje i sada“, na ono što trenutačno radite, iskušavali biste puno više zadovoljstva iz iskustva kojeg upravo proživljavate, bez obzira o kojoj aktivnosti se radi.


Maštanje je vrlo korisna ljudska spobnost koja otvara svijet mogućnosti. Razmišljamo o našoj prošlosti, maštamo o budućnosti te imaginiramo stvari koje se možda nikada neće dogoditi i na taj način naš život postaje bogatiji. Kreativnost raste, nove ideje izranjanju, no koliko nas stvarno razmišljanje i maštarenje čini sretnim?


Kako bi dali odgovor na to pitanje, ekipa s Harvarda razvila je zanimljivu iPhone aplikaciju (možete ju pronaći na TrackYourHappiness.org) koja je sastavni dio istraživanja u tijeku na tu temu, a koja pinga (bocka, poziva) korisnike u različita vremena u toku dana. Korisnik na listi od 22 aktivnosti bira aktivnost koju on upravo čini u tom trenutku. Pored drugih pitanja, aplikacija pita korisnika da li razmišlja još o nečemu drugom dok obavlja tu aktivnost i ako da, jesu li te misli pozitivne, negativne ili neutralne. Korisnik također ocijenjuje koliko se sretno osjeća obavljajući tu aktivnost. Sukladno podacima objavljenim u časopisu Science na uzorku od 2.250 ljudi, pokazalo se da su ljudi gotovo 47% vremena razmišljali o nečemu drugom od onog što su radili u tom trenutku.


Podaci su pokazali da se razmišljanje najčešće događa za vrijeme osobne higijene kao što je pranje zubiju i tuširanje, a najmanje za vrijeme seksa u kojoj je postotak pao na samo 10%. Naravno, korisnicima je rečeno da o aktivnosti odgovore čim budu u mogućnosti. Za sve druge aktivnosti, postotak razmišljanja je bio veći od 30%. To dovoljno govori kako je razmišljanje masovno stanje uma kod ljudi.


Na skali od 100 bodova za osjećaj sreće, u prosjeku ocijena je bila za 9 bodova manja kada su razmišljali o nečemu drugom. Naravno, osjećaj sreće je bio puno niži kada su ljudi razmišljali o negativnim ili neutralnim temama, no ugodne i pozitivne misli nisu puno pomogle, ocijena je i dalje bila niska.


Načelno, razmišljanje nije loše ako je kvalitetno, a to znači fokusirano. Ponekad, nam maštarenje može donjeti kreativne ideje i rješenje nekog problema, no pitanje je koliko smo sposobni prepoznati kvalitetne informacije u moru misli koje producira naš um. Stvar je fokusa... ako stalno razmišljamo o nekom problemu tada nam se to i događa. Stoga, važno je moći prepoznati defokusiranost i upravljati tim stanjem. Tu nam mogu pomoći aktivnosti kao što su meditacija i joga koje umiruju um i usidruju ljude u sadašnjost.


Ako nismo „ovdje i sada“ u aktivnosti koju baš sada radimo, ma koja god da ona bila, tada tu aktivnost ne obavljamo kvalitetno. Svako razmišljanje o nečem drugom na dubinskom nivou svijesti proizlazi iz osjećaja dosade, nedostatka, težnje da smo negdje drugdje ili za nečim boljim, a upravo na tome nam je onda naša pozornost - na negativnim osjećajima. Čak i ako imamo ugodne misli, prividno ćemo se možda osjećati zadovoljno i sretno. No u stvarnosti ti osjećaji će izostati, jer kad maštarenju dođe kraj, preplaviti će nas stvarni osjećaji koji stoje iza scene svih tih misli.

32 views0 comments
bottom of page